Blog

Vodeći uzrok smrti u Europi i svijetu su bolesti srca i krvnih žila, odnosno ishemijska bolest srca i moždani udar.³  Oko četvrtine moždanih udara su kardijalne etiologije.¹ Srce i mozak povezaniji su nego što bismo vjerojatno mislili.

Povezanost na biološkoj razini

Srce je naš vitalni organ kojem je jedina zadaća da pumpa krv. Ono pumpa krv u pluća kako bi se mogla obogatiti kisikom, a zatim krv obogaćenu kisikom potiskuje u tijelo. Tako krv svakom tkivu u tijelu isporučuje potreban kisik i hranjive tvari, a uklanja štetne, otpadne tvari iz tkiva. Poremećaj u cirkulaciji i nedovoljna opskrba kisikom uzrokuju oštećenje živčanih stanica. S druge strane, kontrakcija mišićnih vlakana u srcu kontrolirana je autonomnim živčanim sustavom pri čemu simpatički dio sustava ubrzava rad srca , a parasimpatički ga usporava. ⁹

Zajednički čimbenici rizika

Sve ono što oštećuje krve žile i cirkulaciju, utječe i na mozak. Čimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni. Upravo se neprikladna prehrana navodi kao važan čimbenik morbiditeta i mortaliteta mnogih bolesti pri čemu se taj rizik povećava zbog nedostatka tjelesne aktivnosti.⁴  Takve navike uzrokuju pretilost koja, uz pušenje, hipertenziju,  dijabetes i dislipidemiju, znatno pridonosi zajedničkim rizičnim čimbenicima za razvoj srčanih bolesti, a kao posljedica toga i mozga.⁸

Utjecaj tjelesne aktivnosti

Utjecaj tjelesne aktivnosti na zdravlje srca i mozga je golem. Tjelesna aktivnost pridonosi promjenama na molekularnoj, staničnoj i strukturnoj razini mozga. Stvaraju se nove krvne žile i moždane stanice te se povećava sposobnost prilagodbe mozga na nove uvjete. Na kognitivnoj razini  poboljšavaju se procesi učenja, pamćenja i izvršnih funkcija. Uz to, redovita tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na san, raspoloženje i regulaciju stresa.²  S druge strane, aktivne osobe imaju manji rizik od težih bolesti i smrti od srčano žilnih bolesti. Tjelesna aktivnost je najbolji preventivni način sprječavanja mnogih kroničnih nezaraznih bolesti. Prema preporukama, odrasla osoba trebala bi imati najmanje 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti na tjedan. Za još bolje rezultate barem dva puta u tjednu potrebno je izvoditi vježbe za jačanje svih mišićnih skupina.³

Utjecaj pravilne prehrane i suplementacije

Mozak troši oko 20 % ukupnog energetskog unosa te su mu potrebne sve hranjive tvari. Nepravilan odabir namirnica, velik unos soli te zasićenih masnih kiselina pridonosi razvoju i pogoršavanju bolesti. U prevenciji raznih kroničnih nezaraznih bolesti ističe se mediteranski način prehrane. Mediteranska prehrana  poznata kao zlatni standard prehrane uključuje namirnice visoke nutritivne gustoće. Karakterizira je unos sezonskih i svježih namirnica s viskom udjelom unosa voća i povrća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, ribe, maslinova ulja te umjerena konzumacija crnog vina. ^4.5  Temelj mediteranske  prehrane je veći unos nezasićenih masnih kiselina. Naš organizam ih ne može stvoriti, nego je primjeren unos potrebno osigurati određenim namirnicama poput plave ribe, maslinova ulja, sjemenki… ⁶  Pritom su posebno važne omega-3 masne kiseline (eikozapentaenska i dokozaheksaenska kiselina), koje pridonose normalnoj funkciji srca i to smanjenjem triglicerida, modulacijom upale i blagim antihipertenzivnim učinkom.  Poznate su prema svojim pleiotropnim učincima uključujući i doprinos normalnom održavanju funkcije mozga te povoljno djeluju na pamćenje i raspoloženje.⁷  Potreban dnevni unos je 250 mg, no današnjim načinom prehrane često nije zadovoljen.  Zato su dodatci prehrani koji sadržavaju riblje ulje vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina jer svojim sastavom i kvalitetom proizvodnje zadovoljavaju potrebe mnogih ljudi.

Zapamtite, nikada nije kasno početi uvoditi nove navike i pozitivne promjene u život. Male promjene, iako se katkad čine beskorisne i njihov utjecaj neće biti odmah vidljiv, itekako mogu biti prekretnica za zdravlje vašeg srca, a time i cijelog organizma.

1. _{https://hrcak.srce.hr/file/399851, pristupljeno 28. kolovoza 2023.}
2. _{https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/europski-tjedan-mentalnog-zdravlja-tjelesna-aktivnost-cuva-zdravlje-naseg-mozga/, pristupljeno 28. kolovoza 2023.}
3. _{https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/zdravlje-srca-i-tjelesna-aktivnost/ , pristupljeno 28. kolovoza 2023.}
4. _{https://vitamini.hr/blog/mediteranska-prehrana-ukusna-a-tako-zdrava-13364/, pristupljeno 28. kolovoza 2023.}
5. _{Šarić, Tonka, Dinko Zima, and Marija Marketanović Hadžić. "Utjecaj mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti u održavanju zdravlja." Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu 8.2 (2017): 107‒11}
6. _{https://vitamini.hr/hrana-i-zivot/top-dijete/mediteranska-prehrana-2827/2., pristupljeno 28. kolovoza 2023.}
7. _{http://www.inpharma.hr/index.php/news/47/19/Omega-3-masne-kiseline-mehanizmi-djelovanja-i-ucinci-na-zdravlje , pristupljeno 29. kolovoza 2023.}
8. _{Uršulin-Trstenjak, N., Levanić, D. i Hasaković-Felja, M. (2015). Pretilost kao faktor rizika za nastajanje kardiovaskularnih-koronarnih bolesti. Tehnički glasnik, 9 (2), 230‒234.}
9. _{https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=18416, pristupljeno 31. kolovoza 2023.}

* EPA i DHA pridonose normalnoj funkciji srca.

* DHA pridonosi normalnom održavanju funkcije mozga.

Više od 40 000 objavljenih studija o omega-3 masnim kiselinama u svijetu, uključujući više od 4 000 kliničkih ispitivanja na ljudima govori o neprekidnom zanimanju za omega-3 masne kiseline i njihovu blagotvornom djelovanju na zdravlje. Glavna područja u kojima imaju pozitivnu ulogu jesu prevencija i terapija kardiovaskularnih bolesti, prenatalno i dojenačko zdravlje, mentalne bolesti, depresija, demencija i ADHD te zdravlje očiju. U prehrani su nam masnoće itekako potrebne, pri čemu nije važna samo količina unesene masti nego sastav masnih kiselina i njihov udio u svakodnevnici. Današnja prehrana obiluje zasićenim masnim kiselinama, a skromniji je unos nezasićenih masnih kiselina još opterećen i nepovoljnim međusobnim omjerom. Omega-3 masne kiseline premalo su zastupljene u usporedbi s omega-6 masnim kiselinama.

Što su omega-3 masne kiseline?

Omega-3 masne kiseline su višestruko nezasićene karboksilne kiseline. Prema položaju dvostrukih veza dijelimo ih na omega-3 i omega-6 masne kiseline.

Skupini omega-3 masnih kiselina pripadaju ALA (alfa-linolenska kiselina), koja se može pronaći u lanenom ulju, orasima i zelenom lišću, EPA (eikozapentaenoična kiselina) nalazi se u ribama hladnih mora i DHA ( dokozaheksaenoična kiselina), koje ima u algama i morskom raslinju.

Skupini omega-6 masnih kiselina pripadaju linolna masna kiselina (u ulju soje i šafrana, većini biljnih ulja), GLA ( gama-linolenska kiselina) u ulju boražine i noćurka i AA (arahidonska kiselina) u mesu, organima i drugim životinjskim proizvodima.

Sve te masne kiseline su organizmu prijeko potrebne, ali je za očuvanje zdravlja važan njihov međusoban omjer. Idealan bi bio 1 : 1, a za ostvarenje pozitivnih učinaka u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se da iznosi 2 ‒ 5 : 1 (n‒ 6 : n‒ 3). U stvarnosti taj omjer bude 12 ‒ 15 : 1 zbog čega se događa blokada sinteze omega-3 masnih kiselina te kao posljedica toga  pojačano zgrušavanje krvi, češće upalne reakcije i pojačane stanične proliferacije.

Unos omega-3 masnih kiselina potrebno je povećati, a da bi organizam mogao od njih imati koristi moraju dospjeti u tkiva u kojima će ostvariti biološku aktivnost. Tada možemo odrediti omega-3 indeks koji predstavlja sadržaj EPA i DHA u eritrocitima i sadržaj omega-3 masnih kiselina u tkivima. Smatra se odličnim biomarkerom za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne srčane smrti, boljim od razine kolesterola. Znanstvenici zaključuju da unosom 1000 mg EPA + DHA postižemo odgovarajuće zasićenje u tkivima, odnosno omega-3 indeks koji iznosi 11.¹

Pozitivni učinci omega-3 masnih kiselina

Popularnost su stekle upravo zbog smanjenja rizika od bolesti srca i krvnih žila jer dokazano snižavaju razine triglicerida i LDL kolesterola, smanjuju rizik od nastanka krvnog ugruška, imaju antiaritmijsko djelovanje i djeluju protuupalno.^2,3 Ali djeluju i na druge organske sustave.

Studije pokazuju pozitivan učinak omega-3 masnih kiselina na kognitivni i vizualni razvoj djeteta tijekom trudnoće. DHA se u velikoj koncentraciji nalazi u mozgu i retini, a ključno razdoblje za postizanje kritičnih koncentracija je posljednje tromjesečje. Tijekom razdoblja laktacije, koncentracija DHA se u mozgu povećava. Prema rezultatima mnogih nedavnih istraživanja, suplementacija DHA smatra se kliničko važnom u trudnoći i tijekom ranog djetinjstva. Uz navedeno, omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od prijevremenog porođaja i rizik od alergija u dojenačkoj dobi.⁵

Omega-3 masne kiseline pomažu stanicama mozga da se koriste neurotransmiterima, serotoninom i dopaminom, koji pomažu u regulaciji raspoloženja te smanjuju upale u mozgu povezane s depresijom. Neka istraživanja povezuju ih sa smanjenim rizikom od kognitivnog oštećenja, mogu smanjiti simptome povezane s ADHD-om.⁴

Zbog visokog sadržaja DHA u retini, utjecaj na zdravlje očiju je velik. Imaju ulogu kod sindroma suhog oka te smanjuju rizik od makularne degeneracije.⁶

Prirodni izvori omega-3 masnih kiselina

Glavni izvori su plava riba (srdela, skuša, tuna) te ribe iz hladnih mora (haringa, losos), alge i plodovi mora te sjemenke i orašasti plodovi.

Preporuke raznih udruženja za prevenciju kardiovaskularnih bolesti su da se riba jede barem dva puta na tjedan. Važno je znati da status omega-3 masnih kiselina ovisi o vrsti ribe koja se konzumira, što u  prehrambenim navikama većine znači da unos omega-3 masnih kiselina nije zadovoljavajući ni za profilaktičko, a pogotovo njihovo terapijsko djelovanje. Naime, koncentracija omega-3 masnih kiselina nije jednaka u svakoj vrsti ribe, a ovisi i o prehrani tih riba. Zato je mnogo bolje terapijski učinak postići standardiziranom dozom kvalitetnog suplementa. Naravno, na prvom je mjestu i dalje preporuka uravnotežene i raznovrsne prehrane jer joj suplementi nisu zamjena.

Što čini suplement s omega-3 masnom kiselinom kvalitetnim?

Da bi se osigurala odgovarajuća apsorpcija i koncentracija omega-3 masnih kiselina u tkivima, izvor u dodatcima prehrani treba biti visokopročišćeno i koncentrirano riblje ulje iz kojeg su uklonjeni teški metali, dioksini i druga onečišćenja postupcima purifikacije, superkritične ekstrakcije i molekularne destilacije. Prednost ima sitna plava riba (skuša, srdela, losos) koja je siromašna metalima. Ispitivanja su potvrdila da je ulje antarktičkog krila najbolji izvor omega-3 masnih kiselina jer ima bolju stabilnost, bržu apsorpciju i bolju iskoristivost zbog fosfolipidnog oblika omega-3 masnih kiselina. Dodatnu kvalitetu daje mu sadržaj astaksantina koji je snažan antioksidans.

EPA i DHA su najvažnije masne kiseline za cijeli organizam tijekom cijelog života.

Čak 80 % ljudi diljem svijeta ne dobiva dovoljno EPA i DHA. EFSA preporučuje najmanje 250 mg EPA + DHA na dan, GEOD najmanje 500 mg EPA + DHA, te UN FAO preporučuje između 250 i 2 000 mg. Preporuka za trudnice i dojilje je najmanje 700 mg EPA + DHA, od toga najmanje 300 mg DHA. Te se preporuke mogu shvatiti kao općenite smjernice. Novija istraživanja pokazuju da veći unos donosi i veću korist.⁶

Zaključujemo da su omega-3 masne kiseline važan čimbenik zdravlja i preporučujemo njihov optimalan unos. Kako bismo dodatno obogatili uobičajenu prehranu, preporučujemo nadoknadu kvalitetnim i provjerenim Solgarovim dodatcima prehrani.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

1. _{Connor, W. E., Importance of n-3 fatty acids in health and desease. American Journal of Clinical Nutrition 2000: 71: 171–5.}
2. _{Kris-Etherton, P. M., Harris W.S., Appel L.J. Fish consumption, fishoil, omega-3 fatty acids, and cardiovascular disease. Circulation, 106, 2002: 2747–2757.}
3. _{Bucher, H. C., Hengstler, P., Schindler, C., Meier, G. N-3 polyunsaturated fatty acids in coronary heart disease: a meta-analysis of randomized controlled trials. Am J Med, 112, 2002, 298–304.}
4. _{Logan, A. C. Review: Omega-3 fatty acids and major depression: A primer for the mental health professional. Lipids in Health and Disease, 2004: 3:25}
5. _{Jensen, C. L. Effects of n-3 fatty acids during pregnancy and lactation. Am J Clin Nutr. 2006: 83(6 suppl):1452S–1457S.}
6. _{https://www.fatsoflife.com/.  Pristupljeno 24. kolovoza 2023}

Optimalan vitaminsko-mineralni status nužan je za funkcionalnost organizma, pomaže u osnovnim biokemijskim reakcijama, omogućuje tijelu da iskoristi ugljikohidrate, masti i bjelančevine, nužni su za rast, probavu, mentalne procese i zdravlje imunosnog sustava. U organizmu su u svojevrsnoj ravnoteži, antagonističkom i sinergističkom odnosu u svrhu funkcionalnosti.¹

Postoje li rizici za pojavu vitaminsko-mineralnog manjka?

Budući da su to tvari koje organizam ne može sintetizirati, osim vitamina D, moramo ih unositi hranom. Manjak se svakako može dogoditi, u slučajevima nedostatna unosa hranom, povećanih potreba, slabe iskoristivosti te zbog tjelesnih i emotivnih stresova. Fiziološkim starenjem također nastaje manjak, poglavito vitamina D, vitamina B skupine, kalcija, magnezija i omega-3 masnih kiselina. Starija životna dob, pušenje, loša prehrana i specifična prehrana (vegani), te u slučajevima politerapije zbog interakcija lijeka i hrane mogući su uzroci malnutricije. Zato je važno kontrolirati status pojedinih nutrijenata jer se u populaciji potrebe razlikuju.¹

Koje su potrebe u 40-ima i 50-ima?

Zbog biološkog starenja promjene se događaju na svim organima i organskim sustavima, a u ovoj dobnoj skupini naglasak je na zdravlju srca i kostiju, mentalnoj oštrini i energiji koje se smanjuju.

1. Zdravlje kostiju
   Poremećen metabolizam kalcija i vitamina D može potaknuti mnoge bolesti kostiju. Malnutricija ili nedovoljan unos mogu prouzročiti smanjenu pokretljivost, razvoj simptoma boli i na kraju dijagnozu osteomalacije, osteopenije ili osteoporoze. Za metabolizam kalcija važan je i magnezij. Otprilike 50 – 60 % ukupnoga tjelesnog sadržaja magnezija nakuplja se u kostima. Magnezij ima ulogu i u oblikovanju kosti poticanjem osteoblasta te utječe na koncentraciju paratireoidnog hormona i kao posljedica toga aktivaciju vitamina D. Smatra se da 40 – 50 % stanovništva ima manjak D vitamina.² Osim na kvalitetu kostiju, vitamin D pozitivno djeluje na imunosni i živčani sustav. Bor je element u tragovima s različitim i važnim ulogama u metabolizmu za zdravlje biljaka, životinja i ljudi, a neophodan je za rast i održavanje kostiju.³

2. Zdravlje srca
   HZJZ aktivno sudjeluje u preventivnim mjerama gdje se građani upoznaju s načinima kako zaštititi svoje srce, a sve zbog stalnog porasta kardiovaskularnih bolesti. Osnovne preporuke jesu mediteranska prehrana, nepušenje, tjelesna aktivnost i smanjenje unosa soli. Od suplemenata preporučuju se omega-3 masne kiseline koje reduciraju krvni tlak, sprečavaju agregaciju trombocita i usporavaju nastanak aterosklerotskog plaka, smanjuju koncentraciju triglicerida i LDL kolesterola i djeluju protuupalno.³ U središtu mnogih istraživanja je i koenzim Q10 u prevenciji i potpornoj terapiji bolesti srca. Visoke koncentracije koezima Q10 jesu u srčanim tkivima gdje ima ulogu u opskrbi energetskih središta gorivom.⁴ Razine se smanjuju starenjem. Povoljno djeluje na povišeni tlak zbog antioksidacijskog djelovanja.

3. Mentalna bistrina i energija
   Kognitivne funkcije, pozornost, koncentracija i dugoročno pamćenje važne su za radnu sposobnost, a i one opadaju starenjem. Ako tome dodamo stres, hormonalne promjene, nedostatan san i bolesti, gubi se prijeko potrebna tjelesna energija. Često je i posljedica manjka određenih nutrijenata, vitamina B skupine, C i D, omega 3-masnih kiselina, magnezija i cinka.

Kako znamo što nedostaje?

Vitamini unutar organizma djeluju kao enzimi ili koenzimi u stanicama. Ako njih nedostaje, stanice nastavljaju funkcionirati, ali sa smanjenom učinkovitošću i upravo zbog toga pomanjkanje nećemo primijetiti odmah nego nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. Nutritivna nadoknada treba biti prilagođena pojedinačnim potrebama svake osobe. Važno je da se prije prvog uzimanja nekog dodatka prehrani obratite liječniku ili ljekarniku koji će uzeti u obzir sve potrebe i eventualne interakcije s drugim lijekovima ili stanjima. Također imajte na umu da dodatci prehrani nisu zamjena za uravnoteženu prehranu i redovite obroke. Kontrolom statusa vitamina i minerala i njihovom prikladnom nadoknadom moguće je znatno pridonijeti općem stanju organizma.

U nastavku pogledajte popis ljekarni koje provode besplatno savjetovanje vitaminsko-mineralnog statusa. S pomoću farmaceuta odaberite Solgarove dodatke prehrani koje krasi zlatni standard kvalitete i prilagođenost nutritivnim potrebama pojedinca, Solgar dodatke prehrani iz zdravstvenih kategorija: zdravlje srca, energija, kosti i zglobovi te stres.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

1. https://www.solgar.hr/zdravstvene-kategorije, pristupljeno 24. srpnja 2023.
2. Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: Calcium, Phosphorus, Magnesium, Vitamin D, and Fluoride. National Academy Press, Washington, DC, 2010.
3. Pizzorno L. Nothing Boring About Boron. Integr Med (Encinitas). 2015 Aug;14(4):35-48. PMID: 26770156; PMCID: PMC4712861.
4. Kris-Etherton, P. M., Harris, W. S., Appel, L.J. Fish consumption, fishoil, omega-3 fatty acids, and cardiovascular disease. Circulation, 106, 2002, 2747–2757.
5. Littarru, G. P.,  Tiano, L. Clinical aspects of coenzyme Q10: An update. Nutrition 26 (2010) 250–254. 

Starenje kože složen je biološki proces čiji uzroci mogu biti unutarnji i vanjski. Unutarnje (kronološko starenje) rezultat je utjecaja genetike i hormonalnih promjena. Ultraljubičasto zračenje, prehrana, način života (pušenje) spadaju u vanjske uzročnike starenja.¹  Od svih vanjskih čimbenika čak 80 % starenja kože lica pripisuje se UV zračenju (fotostarenje).^3,4

Važan dvojac – kolagen i hijaluronska kiselina

Kolagen je glavni proteinski sastojak kože. Osnovno je obilježje njegovih vlakana fleksibilnost, a tkivima daje čvrstoću i stabilnost. Njegova specifična građa odgovorna je za njegovu ključnu ulogu, a to je sprječavanje gubitka vode u tkivima. Naš organizam ima sposobnost stvaranja kolagena, no s vremenom se ona smanjuje. Procjenjuje se da nakon 25 godine naše tijelo prosječno gubi 1,5 % kolagena na godinu.

Solgar Collagen Hyaluronic Acid Complex

Solgar Collagen Hyaluronic Acid Complex jedinstvena je formulacija ključnih sastojaka kože koji se iscrpljuju s godinama. Njihovo sinergijsko djelovanje klinički je dokazano. Uz originalni i patentirani kompleks, karakterizira ga i poseban proces proizvodnje što pridonosi boljoj bioraspoloživosti.^3,5,6,8

Sinergijski Matrix  

Originalna formulacija sadržava patentirani i klinički dokazan BioCell Collagen II™.  Sadržava topivu, prirodnu matricu hidroliziranog kolagena tipa II, hijaluronske kiseline niske molekularne mase i kondroitin sulfata.  Za još kvalitetniji učinak, formulacija sadržava vitamin C. Vitamin C pridonosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kože. Uz to, snažan je antioksidans i ima ulogu u zaštiti stanica od oksidacijskog stresa, procesa koji se događa tijekom starenja kože.^6,7

Visoka bioraspoloživost 

Kako bih se postigao odgovarajući učinak, važno je da kolagen dobro apsorbira.  BioCell Collagen II™  je visoko upijajući kompleks. Način proizvodnje osigurava mu bolju apsorpciju, a time i bolju djelotvornost. Inovativan zaštitni film tableta , AquaPolish® brzootuštajući premaz, osigurava najveću kvalitetu. Ne sadržavaju škrob, gluten i mliječne proizvode. ⁸

Prirodno starenje kože ne možemo zaustaviti, ali možemo usporiti odgovarajućom prehranom, zdravim načinom života i ograničenim boravkom na Suncu. Uz to, važno je njegovati kožu iznutra nutritivnom potporom u obliku dodataka prehrani. U tome je pravi izbor Solgar Collagen Hyaluronic Acid Complex koji se svojim obilježjima izdvaja od ostalih i pridonosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kože.

1. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0965206X16000280, pristupljeno 19. srpnja 2023.
2. http://www.inpharma.hr/index.php/news/444/19/Kolagen, pristupljeno 19. srpnja 2023.
3. Papakonstantinou, E., Roth, M., Karakiulakis, G. Hyaluronic acid: A key molecule in skin aging. Dermatoendocrinol. 2012 Jul 1;4(3):253–8. doi: 10.4161/derm.21923. PMID: 23467280; PMCID: PMC3583886.
4. Poljšak, B. Dahmane, R.Free radicals and extrinsic skin aging. Dermatol Res Pract. 2012;2012. doi:10.1155/2012/135206.
5. Schwartz, S. R.,Park, J. Clinical Interventions in Aging Ingestion of BioCell Collagen®, a novel hydrolyzed chicken sternal cartilageextract; enhanced blood microcir-culation and reduced facial aging signs. Clin Interv Aging. Published online 2012:7–267. doi:10.2147/CIA.S32836.
6. Schwartz,S. R., Hammon. K. A., Gafner. A. et al. Novel Hydrolyzed Chicken Sternal Cartilage Extract Improves Facial Epidermis and Connective Tissue in Healthy Adult Females: A Randomized,Double-Blind, Placebo-Controlled Trial. Altern Ther Health Med. Published online June 13, 2019.Accessed August 5, 2019.
7. DePhillipo, N. N., Aman, Z. S., Kennedy, M. I., Begley, J. P., Moatshe, G., LaPrade, R. F. Efficacy of Vitamin C Supplementation on Collagen Synthesis and Oxidative Stress After Musculoskeletal Injuries: A Systematic Review. Orthop J Sports Med. 2018 Oct 25;6(10):2325967118804544. doi: 10.1177/2325967118804544. PMID: 30386805; PMCID: PMC6204628.
8. https://www.biogrund.com/aquapolish/?lang=en

_{*Vitamin C pridonosi normalnom stvaranju kolagena i zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.}

Rak dojke najčešće je dijagnosticirana zloćudna bolest kod žena¹.

Prema najnovijim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije te podacima udruge Europa Donna, svaki četvrti dijagnosticirani rak, zapravo je rak dojke.^1,2 Krajem 2020., 7.8 milijuna žena na svijetu imalo je potvrđenu dijagnozu raka dojke u posljednjih 5 god.² U Hrvatskoj je, tijekom 2019. godine, 3.028 osoba dobilo dijagnozu raka dojke od čega, 29 muškaraca i 2999 žena.³

Dojka je parni organ, sastavljena je od mliječnih žlijezda (lobula), mliječnih kanalića, masnog tkiva, krvnih žila i vezivnog tkiva. Nalazi se na prsima i prekrivena je kožom. Bradavica je dio dojke kroz koji se može izlučivati mlijeko, te je ona okružena aureolom, tamnije pigmentiranim područjem. Zbog svoje strukture se, dojka kada se pipa, osjeća kao zrnata tvorba, a kod pojedinaca postoje razlike u gustoći samog tkiva.

Rak dojke odgovoran je za smrt jedne od šest žena na svijetu koje imaju neki oblik raka.¹

Razlikujemo dvije najčešće vrste karcinoma dojke⁴

A) Duktalni karcinom, koji započinje u stijenci mliječnih kanalića. Često se može napipati kao kvržica. Mamogram (ultrazvučna metoda pregleda) ga prepoznaje, a mamografijom (rendgenska metoda pregleda) se u velikom broju otkriva i dok ga još nije moguće napipati. Često je ograničen na samo dio dojke i tada ga se može u potpunosti kirurški odstraniti.

B) Lobularni karcinom započinje unutar mliječnih žlijezda, uglavnom prije menopauze. Ne može se napipati niti vidjeti na mamogramu, već se otkriva samo mamografijom i to, uglavnom, slučajno.

Najbolja terapija raka je poznavanje rizičnih faktora i prevencija.⁵

Do danas se ne zna točan uzrok razvoja karcinoma, međutim, izgledno je da je rak dojke uvjetovan interakcijom hormonalnih faktora, genetike i čimbenika iz okoliša.⁶ Rizični čimbenik je sve što povećava vjerojatnost obolijevanja. Čimbenici koji su povezani s povećanim rizikom razvoja raka dojke su ženski spol, dob (iznad 40 godina), obiteljska anamneza raka dojke, rana prva menstruacija (prije 12 god),  prvi porod nakon 30 god, pretilost, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje, izloženost radioaktivnom zračenju i uzimanje hormonske terapije.^6,10,11

Smatra se da će do svoje 74 godine jedna od 11 žena u Europi oboljeti od raka dojke.¹

U dobi između 20 i 30 godina, svaka bi žena već trebala napraviti prve procjene vlastitog rizika za razvoj raka dojke⁹, za što čak i postoje razni algoritmi dostupni na internetu⁷, a kontinuirano praćenje vlastitog zdravlja treba postati rutina i obaveza.⁹

Što možemo učiniti za sebe i svoje zdravlje?

1. Imati zdrave navike

Zdrave životne navike, uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba, glavne su preporuke u primarnoj prevenciji raka dojke. Prehrana bi trebala uključivati svježe voće i povrće, dok bi se crveno meso i visoko procesuirana hrana trebala izbjegavati, posebice kod žena u menopauzi. Redovita tjelesna aktivnost kod svih dobnih skupina, točnije više od 30 minuta dnevno, može smanjiti rizik za razvoj raka dojke do 20 %.

2. Donositi zdrave odluke

Mršavljenje i prestanak pušenja neka budu jedne od prvih odluka koje ćete donijeti. Žene u postmenopauzi koje smršave sa razine pretilosti na normalnu tjelesnu težinu, mogu umanjiti vlastiti rizik čak do 50 %. Nadalje, pokazalo se da je dugi period pušenja prije prve trudnoće povezan sa 18 % većim rizikom u usporedbi sa ženama koje nisu pušile.¹ Također, dobra odluka je i umanjiti upotrebu alkoholnih pića. 2018. je od ukupnog broja novodijagnosticiranih žena u Europi, 25% slučajeva bilo povezano sa korištenjem dva alkoholna pića dnevno.¹ Produljeno dojenje djeteta jedna je zanimljiva zdrava odluka za koju se pokazalo da dodatno štiti majku od rizika za razvoj raka dojke.⁶

3. Redovito se kontrolirati.

U prevenciji svih malignih bolesti nužne su redovite sistematske kontrole⁸ sveopćeg zdravlja i stanja organizma. Svaka dugotrajna upala u organizmu i dugotrajno povišene razine stresa , nažalost mogu biti okidač i dodatni rizik za razvoj karcinoma. U prevenciji raka dojke samopregled dojki¹³ je jedan od najbitnijih, a također i najpristupačnijih načina da na vrijeme otkrijemo promjene na dojkama. Važno je dobro upoznati vlastito tijelo da bi mogli reagirati i na najmanji znak sumnje. Simptomi koji se nikako ne bi smjeli ignorirati su pipanje kvržica, promjena boje dojke, pojava ranica, ljuštenje kože, uvučene bradavice.¹³ Prvi mamografski pregled dojki svaka žena bi trebala napraviti između 38. i 40. godine života¹³, dok bi se UZV pregled dojki, mamogram, morao obaviti i ranije. U Hrvatskoj se provodi nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kojim su obuhvaćene sve žene u RH u dobi od 50 do 69 god.^10,11,12 Cilj programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25-30 %.¹¹                            

Prognoze i mogućnosti nakon ranog otkrivanja su vrlo obećavajuće, a mogućnosti potpunog izlječenja se povećavaju do iznad 90 %.¹² Podizanje svijesti o samoj bolesti, prevencija i pravodobna dijagnoza glavni su alati u borbi protiv raka dojke. 

Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm

U listopadu nabavite Solgar Skin, Nails and Hair Formulu u bilo kojoj ljekarni, a od svake prodane bočice, donirat ćemo 10 kuna udrugama Europa Donna Hrvatska za psihološku pomoć oboljelima od karcinoma dojke i Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

1. _{https://www.europadonna.org/}
2. _{https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/breast-cancer}
3. _{https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/12/Bilten44_2019.pdf}
4. _{https://www.nccn.org/patients/guidelines/content/PDF/breastcancerscreening-patient.pdf}
5. _{https://health.ec.europa.eu/system/files/2022-02/eu_cancer-plan_en_0.pdf}
6. _{https://www.paho.org/hq/dmdocuments/2016/KNOWLEDGE-SUMMARY---PREVENTION.pdf}
7. _{https://bcrisktool.cancer.gov/calculator.html}
8. _{https://javno-zdravlje.hr/upute-o-mjerama-protiv-raka/}
9. _{https://javno-zdravlje.hr/prevencija-raka-dojke/}
10. _{https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/02/Letak-dojke_2020_web.pdf}
11. _{https://www.hzjz.hr/aktualnosti/program-probira-raka-dojke/}
12. _{https://youtu.be/NB_-wrM3b1c}
13. _{http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/specificne-bolesti-zena/bolesti-dojke/rak-dojke}

Esej o životu s rakom dojke gđe Mirjane Pešec:

„RAK, RAT… POMIRENJE, PRIHVAĆANJE“

Rak se pojavio između dviju mamografija

Moja priča o oboljenju od raka dojke traje već 23. godinu. Danas radije kažem da je to više priča o radosti življenja, a manje o bolesti. Razboljela sam se s 47 godina. Doznavši dijagnozu, bila sam u nevjerici, uplašena, plakala sam. Sa zebnjom sam razmišljala o ishodu bolesti jer je moja majka umrla od raka dojke s 59 godina. Znala sam koliko su prevencija i rano otkrivanje važni, odlazila sam na redovne mamografske kontrole dojki. Rak se pojavio naglo, bez najave, između dviju mamografija.

„Hrabrost je strah koji se pomolio.“

Postoji puno vrsta raka dojki, meni se „posrećilo“ pa me nastanio jedan od najrjeđih i najsmrtonosnijih – inflamatorni oblik karcinoma. S obzirom na to da je multicentričan i vrlo invazivan, nije gubio vrijeme; proširio se na limfne čvorove aksile.

Nekoliko dana činilo se da je meni i mojoj maloj obitelji život stao. Teško sam pronalazila riječi kojima bih takvu vijest priopćila mojim kćerima Maši i Ani, a da zvuče što manje bolno, ublaženo… Plakale smo. Utišana i nesigurna, tih dana ventilirala sam svoje misli i osjećaje. To mi je pomoglo da realnije sagledam novonastalu situaciju. Strah se polagano povlačio i ustupao mjesto hrabrosti. Jednom sam čula rečenicu: „Hrabrost je strah koji se pomolio.“ Moje molitve Bogu, Svemiru, liječnicima i napretku medicine nisu ostale neuslišene.

…osvijestila sam da ne moram ništa.

Ohrabrila sam se i posve spremna pristupila liječenju. Nizale su se operacije lijeve dojke, dva puta poštedne, a zatim mastektomija dojke, „crvene“ kemoterapije, puno zračenja, gubitak kose, trepavica, obrva, 17 kilograma. Moj neobjašnjivi optimizam darovao mi je unutarnji mir i volju za životom te me osokolio da na nov način otkrivam i uživam u stvarima za koje prije nisam znala ili nisam imala vremena: vrtlarenju, fotografiranju, krstarenju, pisanju, tišini… Uvriježeno mišljenje da moram učiniti ovo ili ono s godinama je blijedjelo i osvijestila sam da ne moram ništa. Taj sam stav zadržala do danas.

Gotovo sam zaboravila rak. Ali rak nije zaboravio mene.

Nakon mnogih povremenih potonuća, klonulosti, usklađivanja liječenja i obavljanja poslova pedagoginje, a potom i ravnateljice svih vinkovačkih gradskih vrtića, vjerovala sam da sam iz ove bitke izašla kao pobjednica. Rak se umorio, pritajio. Prihvatila sam rak u sebi, ostavio me na miru. Lista životnih prioriteta mi se promijenila. Željela sam učiniti još neke stvari sa svojim kćerima i unukom Leom, upisala sam i uspješno završila edukacije Realitetne terapije i Neurolingvističkog programiranja (NLP), učila, fotografirala… Gotovo sam zaboravila na njega. Ali rak nije zaboravio mene.

Rak nije nepobjediv

Nekako s proljećem 2015. udario me svom žestinom. Pojavila se jaka bol u prsištu, ostajala sam bez zraka, razdirali su me bolovi u kralježnici, ulovila me mala snaga. Otišla sam k liječnici, a zatim na sve potrebne pretrage da bi PET-CT pokazao svu strahotu njegova ponovnog osvajačkog pohoda – metastaze na prsnoj i ključnoj kosti, plućima, rebrima, zdjelici, trbuhu, kralježnici i drugoj dojci.

Puno bi redaka trebalo da nabrojim sve lezije, još više za nabrajanje protokola po kojima me ovih godina uspješno liječe. Osnovni su palijativna kemoterapija za metastatske bolesti i palijativno zračenje. Svrha ovih metoda liječenja je kontrola simptoma, produljenje života i poboljšanje kvalitete života.

Tijekom nadmudrivanja s rakom naučila sam:

• da imam pravo pokazati kako se osjećam,
• da nema lakih odgovora,
• da ne trebam vjerovati prognozama (mladi radiolog rekao je da je preda mnom pet sjajnih godina),
• da rak nije nepobjediv,
• da je život vrijedan življenja,
• da trebam izbjegavati toksične osobe i gutače vremena,
• da ne žalujem za onima koji su me napustili,
• da je primarno da nikada sama sebe ne otpisujem,
• da je važno liječniku dati povjerenje jer rečenica docenta Ilijana Tomaša, mog izvrsnog onkologa – „Kroz sve ovo prolazimo zajedno.“ – uz njegov smiješak, mene liječi više i bolje od bilo koje kemoterapije, govori mi da mu je stalo do mene,
• da kad moje drhtavo, nelijepo tijelo klone, kad postanem prozirna, nevidljiva sama sebi, neprepoznatljiva, otužna – zagrljena dobrotom mojih kćeri Maše i Ane te unuke Lee, primam utjehu, ponovno se podižem i idem dalje; za mene je to bila najvažnija životno-karcinomska lekcija.

…svaki dan pomislim – ŽIVOT JE LIJEP!

Naučila sam još puno malih, ali važnih stvari, a o ovim i mnogim drugim razmišljanjima i osobnim iskustvima pisala sam u kratkim pričama i dnevničkim zapisima u knjizi „Priče od porculana“, koja ovih dana izlazi iz tiska. Možda će vas zanimati?

Kao mlada 47-godišnja žena, dobila sam rak i počela čekati: nalaze, operacije, liječnike, kemoterapije, zračenja, da mi kosa ponovno naraste, predah, telefonski poziv, e-mail, odlazak na more, susrete s dragim osobama, dobro svjetlo za fotkanje…

A danas, noćas dok ovo pišem nakon višesatnog primanja 23. kemoterapije Paklitakselom, dočekala sam miholjsko ljeto i 70. rođendan. Ponosna sam što znam dugo i strpljivo čekati, što čašu gotovo uvijek vidim polupunu, što prepoznajem ljepotu, nalazim radost u malim stvarima i barem u jednom trenutku svaki dan pomislim – ŽIVOT JE LIJEP!

Moja poruka je jasna…

Gore od dijagnoze raka dojke može biti samo dijagnoza metastatskog raka dojke jer prvi je izlječiv ako idete na redovne preventivne preglede i otkrije se u ranoj fazi, a drugi… Drugi je bolest od koje se umire. Stoga želim naglasiti važnost prevencije, koja ništa ne košta i ništa ne boli. Drage žene, učinite nešto životno važno za sebe, odite na UZV ili mamografiju dojki. Tako ćete ili otkloniti sumnju ili si doslovce spasiti život. Znate i same, svaka za sebe, da ste jedinstvene, vašim obiteljima i prijateljima nezamjenjive. Podarite si život. Liječnici su strpljivi i divni, ali, nažalost, nisu svemogući. Ključ vaše budućnosti u vašim je rukama i vi trebate učiniti prvi korak, a to je prevencija.

Mirjana Pešec

U listopadu nabavite Solgar Skin, Nails and Hair Formulu u bilo kojoj ljekarni, a od svake prodane bočice, donirat ćemo 10 kuna udrugama Europa Donna Hrvatska za psihološku pomoć oboljelima od karcinoma dojke i Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

Više o kampanji na poveznici.

dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić:

„Dijagnoza karcinoma dojke mi je prije 13 godina stigla poput vlaka čijem se udarcu nisam nadala.“

„Vlak kojem se nisam nadala…“

„Zdravlje je pravo bogatstvo, a ne srebro i zlato“ mudra je izreka Mahatme Ghandija čije pravo značenje nažalost prečesto shvatimo tek kad to bogatstvo naglo izgubimo. Štoviše, osjećamo se kao da nam je netko oteo nešto najvrjednije što imamo, a što smo uzimali zdravo za gotovo i nismo znali dovoljno cijeniti. Dijagnoza karcinoma dojke mi je prije 13 godina stigla poput vlaka čijem se udarcu nisam nadala, kao silovita, teška i smrtonosna lokomotiva koja nije trebala biti na kolosijeku mojeg života. Pojave se tada uobičajene reakcije nevjerice, straha, ljutnje, tuge i pitanja o tome zašto baš ja, zašto sada kada su djeca mala, čime sam to zaslužila?  Udarac je to nakon kojega  još dugo morate voziti onako kako i kamo vas taj vlak bolesti gura: pretrage (bezbroj), kemoterapije (12), operacija (1), zračenje (10), hormonalna terapija (11 godina), pa kontrole, kontrole, kontrole. Pritom i borba da  zbog bolesti ne postanemo manje vrijedna, otpisana, neka druga osoba, ne samo u svojim očima nego i u očima drugih.  

Tražila sam provjerene informacije, podršku i potporu!

Kao znanstvenica i profesorica izabrala sam način nošenja s bolešću koji je meni najbolje odgovarao, a to je traženje informacija na provjerenim stručnim izvorima i traženje podrške otvorenom komunikacijom o bolesti i korištenjem savjeta i potpore drugih žena pacijentica i relevantnih udruga. Naravno tu je bila i velika podrška obitelji i prijatelja, te novootkrivenih izvora podrške u ne tako bliskim ljudima koji su mi prije bili samo poznanici, a sada vrla podrška. Imala sam sreću da nakon kraćeg lutanja, a uz veliku pomoć moje, sada nažalost pokojne kolegice i supatnice, pronađem sjajne liječnike i medicinske sestre koji su me liječili i ulijevali sigurnost i snagu u trenucima najtežih tjelesnih i psihičkih izazova. Kako je tijek liječenja išao sve me je tjeralo naprijed, kad bi od neopisivog umora i iscrpljenosti tijela i duha htjela stati, neumoljivi vozni red terapija i razmaka među njima tjerao me je naprijed, do sljedeće stanice u liječenju, do sljedeće pobjede nad sobom i neprijateljem u tijelu. Sve za život, sve za što više vremena na kolosjeku života kako bi podupirala, voljela i svjedočila odrastanju svojih najmilijih i bila im potpora.

„Naučila sam se i živjeti s dosta nuspojava liječenja i nekim novim tegobama, ali hej, živjeti!“

Od prvobitnog straha i osjećaja preplavljenosti strahom i nemoći, postupno oboružana informacijama i podrškom postupno sam postala ekspert amater za svoju bolest, manje sam je se bojala, u čekaonicama i udruzi „Sve za nju“ sam upoznavala sve više žena koje su preživjele, koje su uspjele izboriti se, biti vesele, biti uređene. Bilo je i jako tužnih trenutaka, padova, odlazaka dragih supatnica, praznih kreveta koji su svjedočili da je opasnost još tu. Postupno sam se uz svakodnevne poslove, posao i brigu za djecu vratila u sigurnost svojih redovitih životnih uloge: u radnu, roditeljsku, supružničku,  prijateljsku. Naučila sam se  i  živjeti s dosta nuspojava liječenja i nekim novim tegobama, ali hej, živjeti! Ne samo obično živjeti, nego zahvalno živjeti, nastojati kvalitetno i zahvalno živjeti, skupljati iskustva i stvarati događaje i lijepe uspomene za sebe i svoje najmilije. Nastojim cijeniti ljepotu prirode oko sebe, dobrotu i male ljubaznosti ljudi, ne opterećivati se površnim stvarima.

„Opet sam postala strojovođa u vlaku svog života…“

Redovite liječničke kontrole postale su dijelom mog života, česte i usmjerene na različita područja tijela, postala sam eksperti za snalaženje u zdravstvenom sustavu u njegovim bespućima, naučila sam gdje je što najbolje kontrolirati, koji su liječnici stručni, a koji su i stručnjaci u ljudskosti, a koje je bolje zaobići. Zatim učite kako se za sebe i svoje zdravlje brinuti, boriti i tražiti kvalitetan, angažiran, savjestan i stručan tretman. Mogu reći da su mi savjet supruga („A da to ipak odeš pogledati što prije“), zatim savjet kolegice („Potraži i drugo mišljenje“), onda odluka da ne krenem na neke oblike liječenja prije nego što sam se informirala do kraja, te neki (uz neizbježne i obavezne medicinske oblike liječenja!) podržavajući tretmani i preparati, omogućili da postanem ponovno  strojovođa u svojem vlaku života. Pomogle su mi i kolegice psihologinje jer i meni je bila potrebna njihova podrška i pomoć. Ne smatram svoje uspješno liječenje svojom posebnom moći, rezultat je to velikog napora, uspona i padova, ponovnog dizanja i opetovanog odolijevanja želji za odustajanjem i predajom, ali i u velikoj mjeri i sreće.

„Što ranije uočite opasan vlak koji se približava, to ćete se prije moći skloniti mu se…“

Nastaviti živjeti što normalnije, uz dobre ljude, živjeti obično, zahvalno  za svaki trenutak i uz nekad uspješna, a češće manje uspješna nastojanja da si ugodim i brinem za sebe, obična je čarolija preživljavanja i života s dijagnozom karcinoma dojke. Moj savjet i topla preporuka je ne bojte se i ne zanemarujte preventivne preglede, odazovite se na preglede nacionalnog programa prevencije, otiđite na sistematski pregled ultrazvukom, mamografijom i samopregledavajte se. Što ranije uočite opasan vlak koji se približava, to ćete se prije moći skloniti mu se ili barem u njega uskočit i ukrotiti ga!  Zdrave i sretna bile.

Dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić

U listopadu nabavite Solgar Skin, Nails and Hair Formulu u bilo kojoj ljekarni, a od svake prodane bočice, donirat ćemo 10 kuna udrugama Europa Donna Hrvatska za psihološku pomoć oboljelima od karcinoma dojke i Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

Više o kampanji na poveznici.

Tržište dodataka prehrani među najvećima je u sektoru ljudskog zdravlja i raste svake godine. Prema pojedinim izvještajima za 2022., globalno tržište dodataka prehrani iznosilo je 152 milijarde američkih dolara i ima tendenciju rasta od 8,5 % na godinu¹. Vrlo je teško u takvom izobilju suplemenata i reklama pronaći najkvalitetnije i najbolje koje su prilagođene potrebama pojedinca.

Svi dodatci prehrani podliježu zakonskoj regulativi

Najvažniji zakonski zahtjevi za stavljanje u promet dodataka prehrani u Republici Hrvatskoj (a slično je i u ostatku svijeta) obuhvaćaju kontrolu zdravstvene ispravnosti i registraciju pri Ministarstvu zdravstva². Ti zahtjevi nisu ni približno strogi kao oni za lijekove. Zbog takvih relativno blagih zahtjeva na tržištu postoje velike razlike u kvaliteti među dodatcima prehrani, a s druge strane lijekovi različitih proizvođača moraju ispuniti iste kriterije kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti primjene. Pojedini proizvođači posvećuju veliku pozornost kakvoći svojih dodataka prehrani, a Solgar je jedan od najpoznatijih.

Što Solgarov „zlatni standard” uistinu čini zlatnim?

Priča o Solgaru počinje 1947. godine u Sjedinjenim Američkim Državama predstavljanjem prvog multivitamina (Naturvite) koji je sadržavao 30 različitih vitamina, minerala i aminokiselina iz prirodnih izvora (povrća)³. Već se tada ime Solgar povezivalo s prirodnim sastojcima i proizvodima iznimne kvalitete, a tako je ostalo i do danas. Kao što smo spomenuli, visoka kvaliteta nije obaveza za proizvođače dodataka prehrani, ali je ono što ih razlikuje. Tako Solgar proizvodi suplemente prema najvišim standardima kvalitete, u malim serijama, koje se strogo analitički ispituju, slijedeći pravila dobre proizvođačke prakse (GMP)⁴ i često prema propisima farmaceutske kvalitete, npr. filtracija vode odgovara kriterijima iz američke farmakopeje. Sastojci za Solgarove proizvode prirodnog su podrijetla kad god je to moguće, odgovaraju strogim zahtjevima, a u proizvodnji se izbjegavaju umjetna punila, bojila i sastojci GMO-a. Formulacije se temelje na znanstvenim istraživanjima i inovacijama u koja se neprestano ulaže⁵. Sve navedeno poznato je kao Solgarov „zlatni standard” u proizvodnji dodataka prehrani. Danas Solgar proizvodi više od 300 različitih dodataka prehrani i prisutan je u više od 60 zemalja svijeta u kojima je zadobio povjerenje milijuna potrošača.

Je li Solgar pravi izbor za Vas?

Nutritivne su potrebe svake osobe različite i ovise o mnogim čimbenicima: dobi, načinu života, okolini, kroničnim bolestima itd. U skladu s tim treba i suplementaciju prilagoditi pojedinačnim potrebama i zato nije svaki dodatak prehrani primjeren za svakoga, kao što ni dodatci prehrani nisu zamjena za raznovrsnu i uravnoteženu prehranu. Solgar nudi formulacije prilagođene vegetarijancima, veganima, proizvode bez glutena i bez mlijeka te košer i halal certificirane proizvode. Ne smiju se zanemariti ni receptni ili bezreceptni lijekovi koji se koriste, u tom slučaju neki dodatci prehrani mogu biti čak i štetni. Pročitajte naš blog post o tome koje kombinacije lijekova i dodataka prehrani treba izbjegavati. U svakom slučaju, prije prvog uzimanja nekog dodatka prehrani zatražite savjet svojega liječnika ili ljekarnika koji će sve moguće interakcije uzeti u obzir.

Prepoznajte svoje potrebe

U moru dodataka prehrani s najrazličitijim omjerima vitamina i minerala, najvažnije obilježje koje ih razlikuje jest kvaliteta. Solgar nudi visokokvalitetne suplemente proizvedene prema „zlatnom standardu” i prilagođene različitim potrebama, a mi te potrebe trebamo prepoznati na ispravan način.

Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

1. _{https://www.vantagemarketresearch.com/industry-report/dietary-supplements-market-2031. Pristupljeno 26. lipnja 2023.}
2. _{Pollak, L. Dodaci prehrani i hrana za posebne prehrambene potrebe. Medicus, 2008: 17(1): 47-55.}
3. _{https://www.solgar.com/blog/lifestyle/75-year-anniversary/. Pristupljeno 28. lipnja 2023.}
4. _{https://www.npanational.org/certifications/npa-gmp-certification-program/gmp-certified-companies/. Pristupljeno 28. lipnja 2023.}
5. _{https://www.solgar.com/company/our-mission/. Pristupljeno 28. lipnja 2023.}

Zdrava i uravnotežena prehrana temelj je zdravlja. Obrazovanjem i javnozdravstvenim kampanjama pokušava se osvijestiti važnost zdrave prehrane od najranije dobi te utjecaj na razvoj i tijek mnogih bolesti. Kao prehrambena mjera u prevenciji i terapiji bolesti preporučuje se konzumacija hrane biljnog podrijetla i smanjenje hrane iz životinjskog izvora. Vegetarijanci iz prehrane isključuju meso, a vegani, uz meso i ribu, sve namirnice životinjskog podrijetla poput mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja. U Hrvatskoj se 3,7 % stanovništva izjašnjava kao vegetarijanci ili vegani.¹ Istraživanja pokazuju da vegetarijanci i vegani imaju niže vrijednosti mnogih čimbenika rizika, poput indeksa tjelesne mase (BMI), masnoća i šećera u krvi, manju učestalost bolesti srca i pretilosti, povišenoga krvnog tlaka i dijabetesa.^2,3 U razmišljanjima o zdravoj prehrani, možemo li govoriti da je veganska prehrana trend ili potreba?

Veganska prehrana obiluje hranjivim tvarima

Osnova vegetarijanske prehrane jesu žitarice, mahunarke, povrće i voće, što su ujedno namirnice visoke nutritivne, a male energetske vrijednosti te sadržavaju više prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitonutrijenata. Vegetarijanci imaju bolji status antioksidansa i više razine folne kiseline. Naravno, zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog podrijetla ili potpunog isključivanja siromašnija je kolesterolom, zasićenim masnim kiselinama i proteinima životinjskog podrijetla.⁴

Postoji li određeni zdravstveni rizik?

Vegetarijanska, a osobito veganska prehrana kriju rizik od pojedinih nutritivnih nedostataka poput proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina D i B12, željeza, kalcija i cinka.⁵

Što je prehrana ograničavajuća i rizik je veći. Proteini životinjskog podrijetla su punovrijedni jer sadržavaju sve esencijalne aminokiseline čime se potrebe organizma lako namiruju. Kad je riječ o „biljnim” proteinima potrebna je kombinacija više različitih žitarica i mahunarki jer ne sadržavaju sve esencijalne aminokiseline. Samo pravilnim kombinacijama namirnica moguće je izbjeći nedostatak proteina u veganskoj prehrani zbog čega se savjetuju proteinski dodatci iz biljnih izvora.⁵

U veganskoj prehrani izvor omega-3 masnih kiselina je alfa-linolenska masna kiselina (ALA) iz sjemenki, orašastih plodova, ulja lana i repice, koja se u organizmu pretvara u EPA-u i DHA s različitom učinkovitošću. Određene morske alge koje imaju sposobnost sinteze EPA-e i DHA jesu njihov jedini izvor prihvatljiv vegetarijancima.⁴

Vitamin B12 se gotovo isključivo nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla, zato veganska i loše uravnotežena vegetarijanska prehrana mogu prouzročiti nedostatak tog vitamina. Premala količina B12 uzrokuje povećani umor, anemiju, oštećenje živaca, oslabljeno pamćenje i koncentraciju te povećava rizik od bolesti srca. Veganima se svakako preporučuju dodatci prehrani jer fermentirani sojini proizvodi i morske alge poput spiruline ne sadržavaju vitamin B12 u aktivnom obliku.⁴

S obzirom na to da na vitamin D u organizmu najvažniji utjecaj ima izlaganje Sunčevu zračenju, stručnjaci veganima preporučuju dodatke prehrani slično kao i ostatku populacije u jesenskim i zimskim mjesecima. Namirnice bogate vitaminom D su životinjskog podrijetla pa je suplementacija za vegane izazovnija, iz kvasaca, gljiva, mikroalgi i lišaja.⁴

Budući da se željezo iz biljnih izvora ne apsorbira tako dobro kao željezo iz mesa, mogući su nedostatci. Prihvatljiva suplementacija za vegane je „koji željezo”, što je zapravo „koji plijesan” koja se prirodnim postupkom fermentacije obogaćuje željezom. Vegetarijanci imaju dokazano niži indeks mineralne gustoće kostiju zbog otežane apsorpcije kalcija. Cink je u veganskoj prehrani premalo zastupljen jer su glavni izvori namirnice životinjskog podrijetla, a apsorpcija iz biljnog izvora smanjena je zbog više koncentracije fitinske kiseline. Kako je zbog znatnog nedostatka cinka imunitet oslabljen, česte su infekcije, slabija je kognitivna sposobnost i narušena je probava hrane.⁴

Dodatci prehrani za vegane i vegetarijance imaju posebne oznake koji ih izdvajaju iz konvencionalnih proizvoda

Veganska prehrana je u usporedbi s tradicionalnom prehranom veoma radikalna te je potrebna dodatna edukacija i savjetovanje stručnih osoba kako bi organizam dobio sve potrebne makro i mikro nutrijente. Zdravstvene prednosti moguće su samo uz dobro planiranje i suplementaciju. U dodatcima prehrani pogodnima za vegane i vegetarijance treba se voditi računa o podrijetlu i vrsti aktivnih sastojaka, ali i pomoćnih tvari i sirovina za izradu kapsula. U nastavku donosimo Solgarove dodatke prehrani, aminokiseline, vitamine i minerale s posebnom oznakom pogodno za vegane i vegetarijance.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

1. _{https://hrcak.srce.hr/216910}
2. _{Key, T. J., et al. 2006. Health effects of vegetarian and vegan diets. Procedings of the Nutrition Society. UK. str. 35–41}
3. _{Dwyer, J. T. 1998. Health aspect of vegetarian diets. The American Society for Clinical Nutrition. str. 713–738}
4. _{Craig WJ. Nutrition concerns and health effects of vegetarian diets. NutrClinPract. 2010. Dec; 25(6):613–20.}
5. _{Springmann, M., Wiebe, K., Mason-D'Croz, D., Sulser, T. B., Rayner, M., Scarborough, P. Health and nutritional aspects of sustainable diet strategies and their association with environmental impacts: a global modelling analysis with country-level detail. Lancet Planet Health. 2018;2(10):e451–e461}

Zaštita kože od sunca iznutra nema smisla; ako sjedimo u hladu, nećemo izgorjeti; fototip kože ovisi samo o količini melanina; i slične tvrdnje samo na pri pogled mogu se činiti istinitima. Međutim, u ovom ćemo tekstu raspraviti zašto to nije baš tako i dati preporuke o pravilnoj zaštiti kože od sunca.

Zabluda #1: izgorjeti od sunca ne možemo u hladu

Ljudska je koža neprestano izložena ultraljubičastom (UV) zračenju. UV zračenje oku je nevidljivo, a odgovorno je za različite učinke na koži, od korisnih kao što je sinteza vitamina D, do štetnih poput pojave eritema, opeklina, poremećaja pigmentacije i u krajnjem slučaju pojave melanoma. Pritom su opasnije UV zrake kraćih valnih duljina ili UVB zrake koje najčešće uzrokuju eritem ubrzo nakon izlaganja suncu (klasične opekline od sunca). No ne treba zanemariti UV zrake većih valnih duljina ili UVA zrake koje, za razliku od UVB zraka, ne mogu zaustaviti staklo ili suncobran. Iako slabije jačine, svejedno mogu prouzročiti eriteme na koži, a na molekularnoj razini uzrokuju nastanak reaktivnih kisikovih specija koje neizravno mogu oštetiti DNK¹. Može se reći da u hladu ipak nismo potpuno zaštićeni od štetnog učinka UV zračenja te se također trebamo brinuti o primjerenoj zaštiti kože izvana i iznutra.

Zabluda #2: fototip kože ovisi samo o količini melanina

Melanin je tamni pigment kojemu je najvažnija uloga zaštita DNA u koži od štetnih učinaka UV zračenja. Iako osobe tamnije puti imaju veću količinu melanina u površinskom sloju kože, fototip kože ne ovisi samo o količini melanina. Boji kože pridonose i drugi pigmenti poput karotenoida, a postoje i različite vrste melanina i različiti načini na koje se on proizvodi i pakira². Popularne ljestvice za određivanje fototipa kože ne temelje se isključivo na genskim predispozicijama, nego i na drugim pokazateljima kao što su odgovor kože na izlaganje suncu i brzini tamnjenja. Najpoznatija je Fitzpatrickova skala. Na poveznici mysun.expert odgovaranjem na nekoliko kratkih pitanja možete saznati koji je vaš fototip kože i kako prilagoditi zaštitu kože od sunca vlastitom fototipu.

Zabluda #3: cjelodnevna zaštita kože od sunca nije moguća

Kao što smo spomenuli, i u hladu možemo biti izloženi štetnom učinku UVA zraka, ali i reflektiranih UVB zraka od okolnih površina. Ako preparate sa zaštitnim faktorom ne nanosimo redovito i pravilno tamo gdje je koža izložena suncu, nećemo biti zaštićeni ni na suncu ni u hladu. Upravo zato postoji sistemska fotoprotekcija koja nudi osnovnu razinu zaštite od sunca od 0 do 24, ravnomjerno raspoređenu cijelim tijelom. Dokazano je da neprestana primjena β-karotena tijekom najmanje deset tjedana postiže zaštitu od nastanka eritema prouzročena suncem neovisno o nanošenju preparata sa zaštitnim faktorom⁴. Zato možemo reći da je cjelodnevna zaštita kože od sunca moguća i da zaštita kože iznutra ima smisla.

Zabluda #4: svaki tip kože možemo na jednak način štititi od sunca

Budući da različiti fototipovi kože imaju različitu sklonost razvoja negativnih posljedica UV zračenja, svaki fototip treba odgovarajuće štititi i suplementirati za njih najbolje prilagođenim dodatcima prehrani. Najsvjetlija koža najosjetljivija je na negativne učinke Sunčeve svjetlosti. Zato i traži najsnažniju zaštitu i proizvode najšireg spektra djelovanja. Uz kreme s najvećim zaštitnim faktorom, za fototipove kože I i II preporučuju se svi najjači antioksidansi: astaksantin, β-karoten, vitamini C i E, cink, bakar, selen, piknogenol itd. Svi su sadržani u dva najsnažnija Solgarova proizvoda za pripremu kože iznutra – Solgar Advanced Antioxidant Formula i Solgar Astaxanthin.

Zabluda #5: osobe tamnije puti ne mogu imati ozbiljne posljedice od izlaganja suncu

Mnogi misle da tamnijim fototipovima kože nije potrebna snažna zaštita, ali UV zrake mogu i njih oštetiti. Možda neće izgorjeti odmah, no dugoročno nisu zaštićeni od pojave fotostarenja kože, različitih poremećaja u pigmentaciji, pa čak i melanoma⁵. Zato i njih treba primjereno štititi i pripremati za izlaganje suncu prilagođenim suplementima. Za tip kože III preporuka je Solgar Beta-karoten, a za tip IV Solgar Advanced Antioxidant Formula.

Iako ne možemo biti potpuno zaštićeni od štetnih učinaka Sunčeva zračenja, pravodobna zaštita izvana i suplementacija iznutra prilagođena fototipu kože najvažnije su mjere koje možemo poduzeti.

Za više informacija o našim proizvodima posjetite Solgarove stranice na Facebooku i Instagramu.

1. _{Brenner, M., Hearing, V. J. The protective role of melanin against UV damage in human skin. Photochemistry and photobiology, 2008: 84(3):539–549.}
2. _{Stamatas, G. N., Zmudzka, B. Z., Kollias, N., Beer, J. Z. Non-invasive measurements of skin pigmentation in situ. Pigment Cell Res. 2004: 17:618–626.}
3. _{Gupta, V., Sharma, V. K. Skin typing: Fitzpatrick grading and others. Clinics in dermatology, 2019: 37(5):430–436.}
4. _{Köpcke, W., Krutmann, J. Protection from sunburn with beta-Carotene--a meta-analysis. Photochemistry and photobiology, 2008: 84(2):284–288.}
5. _{Passeron, T., Lim, H. W., Goh, C. L., Kang, H. Y., Ly, F., Morita, A., Ocampo Candiani, J., Puig, S., Schalka, S., Wei, L., Dréno, B., Krutmann, J. Photoprotection according to skin phototype and dermatoses: practical recommendations from an expert panel. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology, 2021: 35(7):1460–1469.}