Započnite borbu protiv raka dojke prepoznavanjem rizičnih faktora i prevencijom

Rak dojke najčešće je dijagnosticirana zloćudna bolest kod žena¹.

Prema najnovijim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije te podacima udruge Europa Donna, svaki četvrti dijagnosticirani rak, zapravo je rak dojke.^1,2 Krajem 2020., 7.8 milijuna žena na svijetu imalo je potvrđenu dijagnozu raka dojke u posljednjih 5 god.² U Hrvatskoj je, tijekom 2019. godine, 3.028 osoba dobilo dijagnozu raka dojke od čega, 29 muškaraca i 2999 žena.³

Dojka je parni organ, sastavljena je od mliječnih žlijezda (lobula), mliječnih kanalića, masnog tkiva, krvnih žila i vezivnog tkiva. Nalazi se na prsima i prekrivena je kožom. Bradavica je dio dojke kroz koji se može izlučivati mlijeko, te je ona okružena aureolom, tamnije pigmentiranim područjem. Zbog svoje strukture se, dojka kada se pipa, osjeća kao zrnata tvorba, a kod pojedinaca postoje razlike u gustoći samog tkiva.

Rak dojke odgovoran je za smrt jedne od šest žena na svijetu koje imaju neki oblik raka.¹

Razlikujemo dvije najčešće vrste karcinoma dojke⁴

A) Duktalni karcinom, koji započinje u stijenci mliječnih kanalića. Često se može napipati kao kvržica. Mamogram (ultrazvučna metoda pregleda) ga prepoznaje, a mamografijom (rendgenska metoda pregleda) se u velikom broju otkriva i dok ga još nije moguće napipati. Često je ograničen na samo dio dojke i tada ga se može u potpunosti kirurški odstraniti.

B) Lobularni karcinom započinje unutar mliječnih žlijezda, uglavnom prije menopauze. Ne može se napipati niti vidjeti na mamogramu, već se otkriva samo mamografijom i to, uglavnom, slučajno.

Najbolja terapija raka je poznavanje rizičnih faktora i prevencija.⁵

Do danas se ne zna točan uzrok razvoja karcinoma, međutim, izgledno je da je rak dojke uvjetovan interakcijom hormonalnih faktora, genetike i čimbenika iz okoliša.⁶ Rizični čimbenik je sve što povećava vjerojatnost obolijevanja. Čimbenici koji su povezani s povećanim rizikom razvoja raka dojke su ženski spol, dob (iznad 40 godina), obiteljska anamneza raka dojke, rana prva menstruacija (prije 12 god), prvi porod nakon 30 god, pretilost, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje, izloženost radioaktivnom zračenju i uzimanje hormonske terapije.^6,10,11

Smatra se da će do svoje 74 godine jedna od 11 žena u Europi oboljeti od raka dojke.¹

U dobi između 20 i 30 godina, svaka bi žena već trebala napraviti prve procjene vlastitog rizika za razvoj raka dojke⁹, za što čak i postoje razni algoritmi dostupni na internetu⁷, a kontinuirano praćenje vlastitog zdravlja treba postati rutina i obaveza.⁹

Što možemo učiniti za sebe i svoje zdravlje?

1. Imati zdrave navike

Zdrave životne navike, uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba, glavne su preporuke u primarnoj prevenciji raka dojke. Prehrana bi trebala uključivati svježe voće i povrće, dok bi se crveno meso i visoko procesuirana hrana trebala izbjegavati, posebice kod žena u menopauzi. Redovita tjelesna aktivnost kod svih dobnih skupina, točnije više od 30 minuta dnevno, može smanjiti rizik za razvoj raka dojke do 20 %.

2. Donositi zdrave odluke

Mršavljenje i prestanak pušenja neka budu jedne od prvih odluka koje ćete donijeti. Žene u postmenopauzi koje smršave sa razine pretilosti na normalnu tjelesnu težinu, mogu umanjiti vlastiti rizik čak do 50 %. Nadalje, pokazalo se da je dugi period pušenja prije prve trudnoće povezan sa 18 % većim rizikom u usporedbi sa ženama koje nisu pušile.¹ Također, dobra odluka je i umanjiti upotrebu alkoholnih pića. 2018. je od ukupnog broja novodijagnosticiranih žena u Europi, 25% slučajeva bilo povezano sa korištenjem dva alkoholna pića dnevno.¹ Produljeno dojenje djeteta jedna je zanimljiva zdrava odluka za koju se pokazalo da dodatno štiti majku od rizika za razvoj raka dojke.⁶

3. Redovito se kontrolirati.

U prevenciji svih malignih bolesti nužne su redovite sistematske kontrole⁸ sveopćeg zdravlja i stanja organizma. Svaka dugotrajna upala u organizmu i dugotrajno povišene razine stresa , nažalost mogu biti okidač i dodatni rizik za razvoj karcinoma. U prevenciji raka dojke samopregled dojki¹³ je jedan od najbitnijih, a također i najpristupačnijih načina da na vrijeme otkrijemo promjene na dojkama. Važno je dobro upoznati vlastito tijelo da bi mogli reagirati i na najmanji znak sumnje. Simptomi koji se nikako ne bi smjeli ignorirati su pipanje kvržica, promjena boje dojke, pojava ranica, ljuštenje kože, uvučene bradavice.¹³ Prvi mamografski pregled dojki svaka žena bi trebala napraviti između 38. i 40. godine života¹³, dok bi se UZV pregled dojki, mamogram, morao obaviti i ranije. U Hrvatskoj se provodi nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kojim su obuhvaćene sve žene u RH u dobi od 50 do 69 god.^10,11,12Cilj programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25-30 %.¹¹

Prognoze i mogućnosti nakon ranog otkrivanja su vrlo obećavajuće, a mogućnosti potpunog izlječenja se povećavaju do iznad 90 %.¹² Podizanje svijesti o samoj bolesti, prevencija i pravodobna dijagnoza glavni su alati u borbi protiv raka dojke.

Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm

U listopadu nabavite Solgar Skin, Nails and Hair Formulu u bilo kojoj ljekarni, a od svake prodane bočice, donirat ćemo 10 kuna udrugama Europa Donna Hrvatska za psihološku pomoć oboljelima od karcinoma dojke i Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

Rak dojke najčešće je dijagnosticirana zloćudna bolest kod žena1.

Razlikujemo dvije najčešće vrste karcinoma dojke4

Najbolja terapija raka je poznavanje rizičnih faktora i prevencija.5