Što sve trebamo znati o omega-3 masnim kiselinama

Osjećate li umor, razdražljivost ili tjeskobu, među prvim savjetima na koje ćete naići zasigurno će biti neki umirujući čaj, eterično ulje lavande, opuštajuća glazba ili šetnja u prirodi kako biste razbistrili misli. No jeste li znali da jedan svakodnevni nutrijent također može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije? To su omega-3 masne kiseline.

Sve je krenulo slučajnim opažanjem

Iako je korist unosa omega-3 masnih kiselina hranom i/ili dodacima prehrani za zdravlje mozga, srca i krvnih žila svima dobro poznata, statistike pokazuju da čak 68 % odraslih i 95 % djece u SAD-u ne konzumira dovoljno omega-3 masnih kiselina u svojoj prehrani¹. S druge strane, primijetilo se da populacije koje hranom unose dovoljno omega-3 masnih kiselina, ne samo da manje obolijevaju od bolesti srca i krvožilnog sustava, nego i od još jedne pošasti suvremenog doba – depresije². To otkriće pokrenulo je lavinu istraživanja o utjecaju omega-3 masnih kiselina na depresiju u posljednjih dvadesetak godina.

Skretanje iz „proupalnog“ u protuupalno

Razumijevanje bolesti i stanja kao što su anksioznost i depresija mijenjalo se kroz povijest. Od jednostavnih teorija prema kojima nedostaje jedan ili više neurotransmitera u sinapsi, depresija i ostale psihičke bolesti počinju se shvaćati puno kompleksnije. U pozadini tih procesa često je uključena i upalna komponenta^3,4. Iako točan mehanizam djelovanja omega-3 masnih kiselina na raspoloženje i psihu nije poznat, njihovo protuupalno djelovanje, važnost za izgradnju staničnih membrana i prisutnost visokih koncentracija DHA u mozgu zasigurno utječu na patofiziološke procese u mnogim psihičkim bolestima⁵.

Podrška i zdravima i bolesnima

Brojna istraživanja pokazuju benefite suplementacije omega-3 masnim kiselinama na psihičko zdravlje i kod zdravih i kod oboljelih. U jednom od njih, studenti koji su uzimali omega-3 kapsule nekoliko tjedana prije ispita bili su manje anksiozni od onih koji su dobivali placebo⁶. U drugom istraživanju, pacijenti koji već jesu na terapiji antipsihotikom i koji su uz to koristili omega-3 kapsule, osjećali su se manje konfuzno, depresivno i umorno od onih koji nisu uzimali omege uz svoju standardnu terapiju⁷. Meta-analiza iz 2019. godine koja je uključila 26 studija, pokazala je da unos omega-3 masnih kiselina s više od 60 % EPA u formulaciji ima povoljne učinke na smanjenje simptoma depresije⁸.

Omega-3 kao potpora „wellbeingu“

U kontekstu sinergije mentalnog i fizičkog zdravlja te općenito zadovoljstva vlastitim životom, otpornost na stres i pozitivne emocije jedni su od temelja blagostanja (eng. „wellbeing“). Anksioznost i depresija predstavljaju veliku ugrozu tom temelju. Sva dostupna istraživanja pozicioniraju omega-3 masne kiseline kao odličnu hranu za mozak i značajnu pomoć u poboljšanju simptoma anksioznosti i depresije.

1. _{https://www.nutraingredients-usa.com/Article/2021/05/24/Study-finds-most-Americans-low-in-omega-3-fatty-acids-could-impact-mood. Pristupljeno 25. siječnja 2023.}
2. _{Grosso, G., Galvano, F., Marventano, S., et al. Omega-3 fatty acids and depression: scientific evidence and biological mechanisms. Oxid Med Cell Longev. 2014: 2014:313570.}
3. _{Hirschfeld, R.M., History and evolution of the monoamine hypothesis of depression. J Clin Psychiatry. 2000: 61(6):4–6.}
4. _{Beurel, E., Toups, M., Nemeroff, C.B. The Bidirectional Relationship of Depression and Inflammation: Double Trouble. Neuron. 2020: 107(2):234–256.}
5. _{Vranešić Bender, D. Omega-3 masne kiseline – svojstva i djelovanje, Medix, 2011: 17:92–93}
6. _{Kiecolt-Glaser, J.K., Belury, M.A., Andridge, R., Malarkey, W.B., Glaser, R.. Omega-3 supplementation lowers inflammation and anxiety in medical students: a randomized controlled trial. Brain Behav Immun. 2011: 25(8):17251734.}
7. _{Robinson, D.G., Gallego, J.A., John, M., et al. A potential role for adjunctive omega-3 polyunsaturated fatty acids for depression and anxiety symptoms in recent onset psychosis: Results from a 16 week randomized placebo-controlled trial for participants concurrently treated with risperidone. Schizophr Res. 2019: 204:295–303.}
8. _{Liao, Y., Xie, B., Zhang, H., et al. Efficacy of omega-3 PUFAs in depression: A meta-analysis. Transl Psychiatry. 2019: 9(1):190.}

Jeste li znali da samo 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu, značajno pomaže u prevenciji i liječenju bolesti srca, krvožilnog sustava, dijabetesa i prekomjerne tjelesne težine?

Jeste li znali da samo 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu, značajno pomaže u prevenciji i liječenju bolesti srca, krvožilnog sustava, dijabetesa i prekomjerne tjelesne težine?1 Statistički, redovita tjelovježba smanjuje smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 35 %, a ukupnu smrtnost za 33 %2. No, postoji i druga strana medalje, a to je prekomjerna tjelesna aktivnost koja može dovesti do potpuno suprotnih ishoda.

Sportsko srce 

Način života profesionalnih sportaša često se uzima kao najbolji primjer zdravog načina života. Redovita tjelovježba i aerobni trening, uz sve moguće koristi na ljudski organizam,  dovode i do strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešće se javlja tzv. sportsko srce – benigna pojava kojom se srce prilagođava na povećani napor. Dolazi do hipertrofije, tj. povećanja srčane mišićne mase i poboljšane srčane funkcije3. No kada trening postane preintenzivan i prelazi optimalni raspon ljudskog tijela, srce to više ne može podnijeti i nastaje problem.

Može li stati srce zdravih ljudi? 

Učestale vijesti o mladim profesionalnim sportašima koji dožive iznenadni zastoj srca u svojim dvadesetim godinama nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Prekomjerna tjelesna aktivnost može biti okidač za pojavu atrijske fibrilacije i ventrikularnih aritmija, ali i iznenadnog srčanog zastoja. Takve je aritmije kod mladih ljudi vrlo teško prepoznati; mogu biti posljedica i genetskih i stečenih srčanih nepravilnosti te ne izazivaju uvijek primjetne simptome. Ono što se može javiti jesu palpitacije (osjećaj preskakanja srca), iznenadni umor i slabiji performans od očekivanog4. U takvim je slučajevima važno prekinuti tjelesnu aktivnost i javiti se liječniku.

Bolje spriječiti nego liječiti 

Preventivne mjere obuhvaćaju:

• redovite sistematske preglede mladih sportaša
   
• optimiranje tjelesne aktivnosti
   
• potporu organizmu zdravom i uravnoteženom prehranom bogatom antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama.  

Resveratrol je polifenol koji iskazuje povoljan učinak na endotel krvnih žila i na funkciju lijevog ventrikula5. Eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) najpoznatije su omega-3 masne kiseline koje imaju pozitivan učinak na rad srca*, a nalaze se u vrhunskim dodatcima prehrani.   

Umjerenost u svemu 

Benefiti tjelovježbe za ljudsko zdravlje su nedvojbeni. No koliko god svi dokazi govorili u prilog tjelesnoj aktivnosti kao jednoj od najvažnijih mjera za očuvanje zdravlja, samo dozirana tjelovježba u okvirima mogućnosti pojedinca može dovesti do blagostanja cijelog organizma. 

Za više informacija o našim proizvodima posjetite Solgarove Facebook i Instagram stranice. 

1 https://www.hzjz.hr/promotivni-materijali/svjetski-dan-srca-2020-2/. Pristupljeno 23. kolovoza 2022. 

2 Nocon, M., Hiemann, T., Müller-Riemenschneider, F., Thalau, F., Roll, S., Willich, S.N. Association of physical activity with all-cause and cardiovascular mortality: a systematic review and meta-analysis. Eur J Cardiovasc Prev Rehabil, 2008: 15(3):239-246. 

3 Božan, M., Sportsko srce [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:303390 

4 Guasch, E., Mont, L. Diagnosis, pathophysiology, and management of exercise-induced arrhythmias. Nat Rev Cardiol, 2017: 14(2):88-101. 

5 Dyck, G.J.B., Raj, P., Zieroth, S., Dyck, J.R.B., Ezekowitz, J.A. The Effects of Resveratrol in Patients with Cardiovascular Disease and Heart Failure: A Narrative Review. Int J Mol Sci, 2019: 20(4):904. 

6 Jain, A.P., Aggarwal, K.K., Zhang, P.Y. Omega-3 fatty acids and cardiovascular disease. Eur Rev Med Pharmacol Sci, 2015: 19(3):441-445. 

*EPA i DHA doprinose normalnoj funkciji srca. Blagotvorni učinak postiže se dnevnim unosom od 250 mg EPA i DHA.

Ne zaboravite na raznovrsnu i uravnoteženu prehranu i zdrav način života. 

Zdrava i uravnotežena prehrana temelj je zdravlja. Obrazovanjem i javnozdravstvenim kampanjama pokušava se osvijestiti važnost zdrave prehrane od najranije dobi te utjecaj na razvoj i tijek mnogih bolesti. Kao prehrambena mjera u prevenciji i terapiji bolesti preporučuje se konzumacija hrane biljnog podrijetla i smanjenje hrane iz životinjskog izvora. Vegetarijanci iz prehrane isključuju meso, a vegani, uz meso i ribu, sve namirnice životinjskog podrijetla poput mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja. U Hrvatskoj se 3,7 % stanovništva izjašnjava kao vegetarijanci ili vegani.¹ Istraživanja pokazuju da vegetarijanci i vegani imaju niže vrijednosti mnogih čimbenika rizika, poput indeksa tjelesne mase (BMI), masnoća i šećera u krvi, manju učestalost bolesti srca i pretilosti, povišenoga krvnog tlaka i dijabetesa.^2,3 U razmišljanjima o zdravoj prehrani, možemo li govoriti da je veganska prehrana trend ili potreba?

Veganska prehrana obiluje hranjivim tvarima

Osnova vegetarijanske prehrane jesu žitarice, mahunarke, povrće i voće, što su ujedno namirnice visoke nutritivne, a male energetske vrijednosti te sadržavaju više prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitonutrijenata. Vegetarijanci imaju bolji status antioksidansa i više razine folne kiseline. Naravno, zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog podrijetla ili potpunog isključivanja siromašnija je kolesterolom, zasićenim masnim kiselinama i proteinima životinjskog podrijetla.⁴

Postoji li određeni zdravstveni rizik?

Vegetarijanska, a osobito veganska prehrana kriju rizik od pojedinih nutritivnih nedostataka poput proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina D i B12, željeza, kalcija i cinka.⁵

Što je prehrana ograničavajuća i rizik je veći. Proteini životinjskog podrijetla su punovrijedni jer sadržavaju sve esencijalne aminokiseline čime se potrebe organizma lako namiruju. Kad je riječ o „biljnim” proteinima potrebna je kombinacija više različitih žitarica i mahunarki jer ne sadržavaju sve esencijalne aminokiseline. Samo pravilnim kombinacijama namirnica moguće je izbjeći nedostatak proteina u veganskoj prehrani zbog čega se savjetuju proteinski dodatci iz biljnih izvora.⁵

U veganskoj prehrani izvor omega-3 masnih kiselina je alfa-linolenska masna kiselina (ALA) iz sjemenki, orašastih plodova, ulja lana i repice, koja se u organizmu pretvara u EPA-u i DHA s različitom učinkovitošću. Određene morske alge koje imaju sposobnost sinteze EPA-e i DHA jesu njihov jedini izvor prihvatljiv vegetarijancima.⁴

Vitamin B12 se gotovo isključivo nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla, zato veganska i loše uravnotežena vegetarijanska prehrana mogu prouzročiti nedostatak tog vitamina. Premala količina B12 uzrokuje povećani umor, anemiju, oštećenje živaca, oslabljeno pamćenje i koncentraciju te povećava rizik od bolesti srca. Veganima se svakako preporučuju dodatci prehrani jer fermentirani sojini proizvodi i morske alge poput spiruline ne sadržavaju vitamin B12 u aktivnom obliku.⁴

S obzirom na to da na vitamin D u organizmu najvažniji utjecaj ima izlaganje Sunčevu zračenju, stručnjaci veganima preporučuju dodatke prehrani slično kao i ostatku populacije u jesenskim i zimskim mjesecima. Namirnice bogate vitaminom D su životinjskog podrijetla pa je suplementacija za vegane izazovnija, iz kvasaca, gljiva, mikroalgi i lišaja.⁴

Budući da se željezo iz biljnih izvora ne apsorbira tako dobro kao željezo iz mesa, mogući su nedostatci. Prihvatljiva suplementacija za vegane je „koji željezo”, što je zapravo „koji plijesan” koja se prirodnim postupkom fermentacije obogaćuje željezom. Vegetarijanci imaju dokazano niži indeks mineralne gustoće kostiju zbog otežane apsorpcije kalcija. Cink je u veganskoj prehrani premalo zastupljen jer su glavni izvori namirnice životinjskog podrijetla, a apsorpcija iz biljnog izvora smanjena je zbog više koncentracije fitinske kiseline. Kako je zbog znatnog nedostatka cinka imunitet oslabljen, česte su infekcije, slabija je kognitivna sposobnost i narušena je probava hrane.⁴

Dodatci prehrani za vegane i vegetarijance imaju posebne oznake koji ih izdvajaju iz konvencionalnih proizvoda

Veganska prehrana je u usporedbi s tradicionalnom prehranom veoma radikalna te je potrebna dodatna edukacija i savjetovanje stručnih osoba kako bi organizam dobio sve potrebne makro i mikro nutrijente. Zdravstvene prednosti moguće su samo uz dobro planiranje i suplementaciju. U dodatcima prehrani pogodnima za vegane i vegetarijance treba se voditi računa o podrijetlu i vrsti aktivnih sastojaka, ali i pomoćnih tvari i sirovina za izradu kapsula. U nastavku donosimo Solgarove dodatke prehrani, aminokiseline, vitamine i minerale s posebnom oznakom pogodno za vegane i vegetarijance.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

1. _{https://hrcak.srce.hr/216910}
2. _{Key, T. J., et al. 2006. Health effects of vegetarian and vegan diets. Procedings of the Nutrition Society. UK. str. 35–41}
3. _{Dwyer, J. T. 1998. Health aspect of vegetarian diets. The American Society for Clinical Nutrition. str. 713–738}
4. _{Craig WJ. Nutrition concerns and health effects of vegetarian diets. NutrClinPract. 2010. Dec; 25(6):613–20.}
5. _{Springmann, M., Wiebe, K., Mason-D'Croz, D., Sulser, T. B., Rayner, M., Scarborough, P. Health and nutritional aspects of sustainable diet strategies and their association with environmental impacts: a global modelling analysis with country-level detail. Lancet Planet Health. 2018;2(10):e451–e461}