Što je „wellbeing“ i kako ga ostvariti?
Blagostanje (eng. wellbeing), u svojoj najosnovnijoj definiciji, podrazumijeva prisustvo pozitivnih emocija i raspoloženja kao što su zadovoljstvo i sreća, odsustvo negativnih emocija, zadovoljstvo životom, ispunjenost i dobro funkcioniranje u vlastitoj sredini.
U ovo predblagdansko vrijeme zasigurno će vam netko, uz ostale dobronamjerne čestitke, poželjeti i blagostanje. Znate li što sve ta želja zapravo podrazumijeva? Moramo li čekati da nam se blagostanje dogodi ili možemo nešto poduzeti da ga ostvarimo?
Blagostanje (eng. wellbeing), u svojoj najosnovnijoj definiciji, podrazumijeva prisustvo pozitivnih emocija i raspoloženja kao što su zadovoljstvo i sreća, odsustvo negativnih emocija, zadovoljstvo životom, ispunjenost i dobro funkcioniranje u vlastitoj sredini.
Wellbeing iznimno je važan pojam
Pojednostavljeno, wellbeing se može opisati kao pozitivan pogled na vlastiti život i bivanje u pozitivnim emocijama. Wellbeing nije samo lifestyle pojam, već je snažno povezan s našim zdravljem. Wellbeing uključuje i mentalno i fizičko zdravlje što doprinosi holističkom pristupu prevenciji bolesti i promociji zdravlja. Razne studije pišu o tome kako je percepcija osobnog blagostanja izravno povezana sa stupnjem vlastitog zdravlja, dugovječnosti, zdravim ponašanjima i zdravim navikama, socijalnoj interakciji, produktivnosti te ostalim faktorima u fizičkom i socijalnom okruženju.1
Da je wellbeing vrlo važan pojam, svjedoči i činjenica da se on proučava i kao stavka socijalnog, ekonomskog i zdravstvenog profila stanovnika određene zemlje ili područja. Samoprocjena vlastitog blagostanja u tom smislu, važan je podatak koji govori o kvaliteti života određene populacije. Populacije s višim nivoom blagostanja produktivnije su na radnom mjestu i veća je vjerojatnost da će pozitivno pridonijeti zajednici.
Moramo li čekati da nam se wellbeing dogodi?
Iako se pokazalo da znatan udio u blagostanju imaju nasljedni čimbenici na koje ne možemo utjecati, okolišni faktori daleko su važniji i na neke od njih, nasreću, možemo. Četiri su stupa wellbeinga kojima upravljamo na osobnoj razini. Tu se ubrajaju redovita tjelesna aktivnost, zdrava i uravnotežena prehrana, socijalne konekcije i interakcije te otpornost na stres i pozitivne emocije.1
TJELOVJEŽBA – PRVI STUP WELLBEINGA
Pokazalo se da fizička aktivnost povećava izlučivanje neurotransmitera serotonina u mozgu. Serotonin je poznat i kao „hormon sreće“, odnosno odgovoran je za naše (dobro) raspoloženje. Također, redovitim vježbanjem raste i razina triptofana u mozgu, aminokiseline koja se koristi za proizvodnju serotonina. Dakle, tjelovježba na dva načina pridonosi boljem raspoloženju, ne spominjući koliko je važna za održavanje zdravlja našeg tijela koje također utječe na pozitivan pogled na nas same i naš život.
URAVNOTEŽENA PREHRANA – DRUGI STUP WELLBEINGA
Uravnoteženom prehranom osiguravamo unos neophodnih vitamina i minerala u naš organizam, čime se omogućuje pravilno funkcioniranje svih organa i organskih sustava. S obzirom na to kakav je naš način života, neke zalihe vitamina i minerala pojačano se troše ili ih nedostaje. Kvalitetni i dobro izabrani dodaci prehrani, prilagođeni individualnim potrebama mogu značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i dobrom životu.
DOBRI MEĐULJUDSKI ODNOSI – TREĆI STUP WELLBEINGA
Održavanje dobrih odnosa s ljudima koji su nam bliski, ključno je za dobar život, a na kvalitetu odnosa značajno utječe vrijeme proveden zajedno i razina povjerenja. Naravno, u životu provodimo značajan dio vremena s ljudima s kojima ne komuniciramo lako. Stresne međuljudske situacije nažalost su svakodnevnica, kako poslovnog, tako i privatnog okruženja. Izbjegavanjem nepotrebnog sukobljavanja i vještim načinom rješavanja konflikata asertivnim pristupom prema sugovorniku smanjujemo utjecaj koji takve situacije ostavljaju na naš organizam.
ZDRAV SAN – ČETVRTI STUP WELLBEINGA
Tijelu također moramo dati mogućnost da se oporavi od svakodnevnih napora. Dobra higijena sna dati će nam energiju za dan koji je pred nama, što će značajno utjecati na naš pogled na život. U prosjeku, 7-8 sati noćnog sna trebalo bi zadovoljiti potrebe većine ljudi za odmorom i osjećajem svježine.
Sve nabrojano možemo mijenjati i prilagođavati onako kako je zaista najbolje za nas, a sve u svrhu poboljšanja vlastitog fizičkog i mentalnog zdravlja, sa krajnjim ciljem, postizanjem vlastitog blagostanja.
Andrea Puđak Kelčec, mag.pharm.