Sorry, you need to enable JavaScript to visit this website.
Kad početi hraniti kožu?

Kad početi hraniti kožu za boravak na suncu?

Oštećenja kože počinju već prvim izlaganjima Sunčevim zrakama, štetni utjecaji UV zračenja se tijekom godina nakupljaju i zato nikad nije dovoljno rano za zaštitu. Sunce blagotvorno djeluje na naš organizam, potiče stvaranje vitamina D u koži, jača organizam, potiče dobro raspoloženje i djeluje antidepresivno, no prekomjerno izlaganje posebno na nepripremljenu kožu djeluje štetno i uzrokuje imunosupresiju, ubrzano starenje, alergije, a u najtežem slučaju i tumor kože. Zaštita kože od sunca je iznimno važna i podrazumijeva sve mjere kojima se pokušava smanjiti štetno djelovanje Sunčevih zraka na kožu. Dakle, primjena topičkih proizvoda, ali i oralnih nutrijenata koji, pravodobno primijenjeni, djeluju pozitivno zaštitno što pokazuju i mnoga znanstvena istraživanja.1,3

Spektar zraka koji ne vidimo, ali koža ih osjeća

S obzirom na to da je učestalost tumora kože u stalnom porastu te da otprilike 80 % tumora kože uzrokuje ultraljubičasto zračenje (UV), rizik obolijevanja možemo smanjiti kvalitetnom pripremom, tj. ispravnom prehranom i uzimanjem odgovarajućih vitamina za kožu.2 Tri su glavne vrste ultraljubičastog zračenja, UVA, UVB i UVC. UVA zrake uzrokuju starenje kože, stvaranje slobodnih radikala, fototoksičnih i fotoalergijskih procesa u koži i njihov je intenzitet jednak cijelu godine, a UVB zrake intenzivnije dopiru do Zemljine površine ljeti i uzrokuju burning, tj. stvaranje opeklina i tamnjenje kože, dopiru u dublje slojeve kože i izazivaju oštećenja DNK-a. UVC su najsnažnije, ali ih srećom zaustavlja ozonski sloj. U novije se vrijeme sve više govori i o vidljivom svjetlu posebno kod hiperpigmentacijskih poremećaja i pogoršanju nekih dermatoloških bolesti te IR zrakama koje pridonose starenju kože i fotokarcinogenezi. Zbog promjena u ozonskom omotaču intenzitet zračenja se povećava, a time i štetnost te je zato nužno brinuti se o zdravlju kože.

Antioksidansi pružaju potporu zaštiti kože

Smatra se da najmanje 50 % UV izazvanih oštećenja na koži nastaje zbog UV potaknutog stvaranja slobodnih radikala koji izravno oštećuju stanične membrane, strukturne lipide, proteine i DNK, a time uzrokuju i ubrzano starenje kože.3 Antioksidansi mogu neutralizirati neke od posljedica slobodnih radikala i pridonose fotozaštiti kože jer smanjuju djelovanje i uklanjaju slobodne radikale čime se smanjuju i sprječavaju oštećenja kože. No, to trebaju biti pravilno dozirane kombinacije antioksidansa poput astaksantina, beta-karotena, vitamina B kompleksa, selena i cinka, zelenog čaja, piknogenola, omega-3 masnih kiselina, vitamina C i E.4,5

Astaksantin je lipofilni antioksidans i pozitivno djeluje na membrane i tkiva koji obiluju lipidima, ima preventivni učinak na fotoinducirane promjene u koži, smanjuje upalne procese u koži te poboljšava izgled i zdravlje kože. Astaksantin je čak tisuću puta učinkovitiji od vitamina C i 10 puta od beta-karotena. Beta- karoten je najpoznatiji predstavnik karotenoida, djeluje zaštitno protiv UV oštećenja, smanjuje oksidacijski stres. Piknogenol zbog fotoprotektivnog, antioksidacijskog i protuupalnog učinka smanjuje opekline i oštećenja kože UV zrakama. Vitamini C i E u sinergiji štite i hidrofilne i lipofilne dijelove stanica, a fotozaštitni učinak pokazuju i vitamini skupine B. Minerali cink, selen i mangan zbog svojega antioksidacijskog djelovanja pružaju zaštitu koži, a fotozaštitno djelovanje pokazuje i silimarin.

Da bismo uživali u blagodatima sunca i izbjegli štetne učinke Sunčevih zraka, kožu je potrebno pripremati već početkom proljeća te nastaviti tijekom ljeta kvalitetnim i sveobuhvatnim formulacijama koje sadržavaju astaksantin ili beta-karoten kako bi djelovali preventivno ili pak umanjili prisutna oštećenja jer koža sve pamti. Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

  1. Chen, A. C., Damian, D. L., Halliday, G. M. Oral and systemic photoprotection. Photodermatol Photoimmunol Photomed 2014; 30: 102‒111
     
  2. https://hrcak.srce.hr/file/191734
     
  3. González, S., Fernández-Lorente, M., Gilaberte-Calzada, Y. The latest on skin photoprotection. Clin Dermatol.  2008; 26:614–626
     
  4. Davinelli, S., Nielsen, M. E., Scapagnini, G. Astaxanthin in Skin Health, Repair, and Disease: A Comprehensive Review. Nutrients. 2018; 10(4). pii: E522.
     
  5. http://www.inpharma.hr/index.php/news/1850/19/Nutritivna-fotoprotekcija