Poveznica zdravlja mozga i srca
Vodeći uzrok smrti u Europi i svijetu su bolesti srca i krvnih žila, odnosno ishemijska bolest srca i moždani udar.3 Oko četvrtine moždanih udara su kardijalne etiologije.1 Srce i mozak povezaniji su nego što bismo vjerojatno mislili.
Povezanost na biološkoj razini
Srce je naš vitalni organ kojem je jedina zadaća da pumpa krv. Ono pumpa krv u pluća kako bi se mogla obogatiti kisikom, a zatim krv obogaćenu kisikom potiskuje u tijelo. Tako krv svakom tkivu u tijelu isporučuje potreban kisik i hranjive tvari, a uklanja štetne, otpadne tvari iz tkiva. Poremećaj u cirkulaciji i nedovoljna opskrba kisikom uzrokuju oštećenje živčanih stanica. S druge strane, kontrakcija mišićnih vlakana u srcu kontrolirana je autonomnim živčanim sustavom pri čemu simpatički dio sustava ubrzava rad srca , a parasimpatički ga usporava. 9
Zajednički čimbenici rizika
Sve ono što oštećuje krve žile i cirkulaciju, utječe i na mozak. Čimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni. Upravo se neprikladna prehrana navodi kao važan čimbenik morbiditeta i mortaliteta mnogih bolesti pri čemu se taj rizik povećava zbog nedostatka tjelesne aktivnosti.4 Takve navike uzrokuju pretilost koja, uz pušenje, hipertenziju, dijabetes i dislipidemiju, znatno pridonosi zajedničkim rizičnim čimbenicima za razvoj srčanih bolesti, a kao posljedica toga i mozga.8
Utjecaj tjelesne aktivnosti
Utjecaj tjelesne aktivnosti na zdravlje srca i mozga je golem. Tjelesna aktivnost pridonosi promjenama na molekularnoj, staničnoj i strukturnoj razini mozga. Stvaraju se nove krvne žile i moždane stanice te se povećava sposobnost prilagodbe mozga na nove uvjete. Na kognitivnoj razini poboljšavaju se procesi učenja, pamćenja i izvršnih funkcija. Uz to, redovita tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na san, raspoloženje i regulaciju stresa.2 S druge strane, aktivne osobe imaju manji rizik od težih bolesti i smrti od srčano žilnih bolesti. Tjelesna aktivnost je najbolji preventivni način sprječavanja mnogih kroničnih nezaraznih bolesti. Prema preporukama, odrasla osoba trebala bi imati najmanje 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti na tjedan. Za još bolje rezultate barem dva puta u tjednu potrebno je izvoditi vježbe za jačanje svih mišićnih skupina.3
Utjecaj pravilne prehrane i suplementacije
Mozak troši oko 20 % ukupnog energetskog unosa te su mu potrebne sve hranjive tvari. Nepravilan odabir namirnica, velik unos soli te zasićenih masnih kiselina pridonosi razvoju i pogoršavanju bolesti. U prevenciji raznih kroničnih nezaraznih bolesti ističe se mediteranski način prehrane. Mediteranska prehrana poznata kao zlatni standard prehrane uključuje namirnice visoke nutritivne gustoće. Karakterizira je unos sezonskih i svježih namirnica s viskom udjelom unosa voća i povrća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, ribe, maslinova ulja te umjerena konzumacija crnog vina. 4.5 Temelj mediteranske prehrane je veći unos nezasićenih masnih kiselina. Naš organizam ih ne može stvoriti, nego je primjeren unos potrebno osigurati određenim namirnicama poput plave ribe, maslinova ulja, sjemenki… 6 Pritom su posebno važne omega-3 masne kiseline (eikozapentaenska i dokozaheksaenska kiselina), koje pridonose normalnoj funkciji srca i to smanjenjem triglicerida, modulacijom upale i blagim antihipertenzivnim učinkom. Poznate su prema svojim pleiotropnim učincima uključujući i doprinos normalnom održavanju funkcije mozga te povoljno djeluju na pamćenje i raspoloženje.7 Potreban dnevni unos je 250 mg, no današnjim načinom prehrane često nije zadovoljen. Zato su dodatci prehrani koji sadržavaju riblje ulje vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina jer svojim sastavom i kvalitetom proizvodnje zadovoljavaju potrebe mnogih ljudi.
Zapamtite, nikada nije kasno početi uvoditi nove navike i pozitivne promjene u život. Male promjene, iako se katkad čine beskorisne i njihov utjecaj neće biti odmah vidljiv, itekako mogu biti prekretnica za zdravlje vašeg srca, a time i cijelog organizma.
- https://hrcak.srce.hr/file/399851, pristupljeno 28. kolovoza 2023.
- https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/europski-tjedan-mentalnog-zdravlja-tjelesna-aktivnost-cuva-zdravlje-naseg-mozga/, pristupljeno 28. kolovoza 2023.
- https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/zdravlje-srca-i-tjelesna-aktivnost/ , pristupljeno 28. kolovoza 2023.
- https://vitamini.hr/blog/mediteranska-prehrana-ukusna-a-tako-zdrava-13364/, pristupljeno 28. kolovoza 2023.
- Šarić, Tonka, Dinko Zima, and Marija Marketanović Hadžić. "Utjecaj mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti u održavanju zdravlja." Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu 8.2 (2017): 107‒11
- https://vitamini.hr/hrana-i-zivot/top-dijete/mediteranska-prehrana-2827/2., pristupljeno 28. kolovoza 2023.
- http://www.inpharma.hr/index.php/news/47/19/Omega-3-masne-kiseline-mehanizmi-djelovanja-i-ucinci-na-zdravlje , pristupljeno 29. kolovoza 2023.
- Uršulin-Trstenjak, N., Levanić, D. i Hasaković-Felja, M. (2015). Pretilost kao faktor rizika za nastajanje kardiovaskularnih-koronarnih bolesti. Tehnički glasnik, 9 (2), 230‒234.
- https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=18416, pristupljeno 31. kolovoza 2023.
* EPA i DHA pridonose normalnoj funkciji srca.
* DHA pridonosi normalnom održavanju funkcije mozga.